Ljekovita svojstva crvenog luka
Narodni naziv: crvenac – čebula – glavata ljutika – kapula – mrki luk.
Opis biljke
Poznat kao povrtna biljka, crveni luk ima i vrijedna ljekovita svojstva pa se s pravom ubraja u ljekovite biljke. Podzemna gomoljasta stabiljka sastoji se od mesnatih ljuskastih listova iz čije sredine tjera nadzemni dio stabiljke koji je šupalj i plavozelene boje. Listovi su sabljasta oblika, dugi i plosnati. Zelenkasto-bijeli cvjetovi združeni su u kuglasti cvat.
Miris, okus, uzgoj
Crveni luk ima oštar miris koji podražuje na suze. Okus je sladak, aromatičan i ljutkast. Kuhanjem gubi miris i oštrinu okusa te postaje ugodan i blag. Crveni luk potječe vjerojatno iz Indije, a od srednjeg vijeka poznat je i u Europi. Danas se uzgaja gotovo u svakom povrtnjaku i ima niz sorti. Luk najbolje uspijeva na vapnenom tlu, više suhom nego vlažnom, i tu se najbolje drži za kasniju upotrebu. Luk ne podnosi gnojenje svježim stajskim gnojem ni gnojnicom.
Ljekovito djelovanje
Crveni luk ubraja se među najstarije ljekovite biljke južnih područja, poznate od srednjeg vijeka. To se razabire iz tisuće godina stare izreke uklesane u kamenu klisnatim pismom koja glasi: “Ako pojedem luk u godišnjem dobu vjetra (jesen), neću trpjeti u godišnjem dobu kiša (zima) nikakvih trbušnih bolova.”
Kakvo je poštovanje luk imao u ranodinastijskom razdoblju drevnog Egipta pokazuje jedinstvena kulturno-povijesna činjenica da je zakletva pred lukom vrijedila kao najviši oblik zakletve. Njegove se ljekovitosti nalaze u najstarijim zapisima čovječanstva.
Ljekovitost luka proizlazi iz mnogih aktivnih tvari koje sadrži. Djeluje slično kao češnjak, nadražuje kožu i potiče prokrvljenost sluznice i rad sluznih žlijezda, te najbrže obustavlja sve procese gnjiljenja i vrenja. Ako kažemo da sok crvenog luka čisti krv, potiče apetit, izlučuje mokraću, jača živce, poboljšava probavu, uklanja plinove, rastvara sluz, još mu nismo nabrojali sva ljekovita svojstva.
Treba posebno naglasiti dva ljekovita djelovanja luka, koja su već dugo poznata u pučkoj medicini, a tek su kliničkim ispitivanjima znanstveno potvrđena. Sok crvenog luka jača slabo srce i pomaže da se vrati spolna moć koja je nestala zbog bolesti (tjelesna slabina) ili prekomjerne brige i nevolje (živčana podloga).
Primjena u pučkoj medicini
Umjereno, ali redovito konzumiranje luka potiče probavne procese. Dobro usitnjen crveni luk kuhan u mlijeku odlično je sredstvo protiv grčeva u trbuhu i želučanih tegoba, a zaustavlja i krvarenje želuca. Već polovica sitno narezane glavice luka pojedene s kruhom odstranjuje nadimanje i žgaravicu. Dvije do tri čajne žličice razrijeđenog soka crvenog luka pomažu kod otečenih nogu, vodenih oteklina trbuha i prsnog koša, kao i kod natečenih ruku. Sok crvenog luka pomiješan s medom jedno je od najboljih sredstava za živce, a uzima se tri do pet čajnih žlica tijekom dana. Sok crvenog luka pomiješan s medom otklanja i promuklost te je odlično sredstvo protiv kašlja, osobito kod suhog katara dišnih puteva.
Ako se luk isprži na svinjskoj masti i čitava se masa što je moguće toplija stavi izravno na prsa kao oblog, te se još dobro natrlja, smekšava se tvrda i gotovo nerastvorljiva sluz, a često sprečava i upala pluća. Tri do pet kolutova luka stavlja se kod gripe kao oblog na vrat i zatiljak, a oblog se obnavlja svakih pola sata. Sirovi luk jede se kod histeričnih grčeva, skorbuta i crijevnih glista.
Kod epidemija, naročito kod epidemije gripe, priprema se sljedeće preventivno sredstvo: 1-2 sitno izrezane glavice luka stave se na močenje u jaku rakiju i svaki se dan prije izlaska iz kuće popije jedna čašica.
Fotografija: Unsplash